Kako pružiti otpor slobodnim radikalima?

Dolazi nam doba praznika. Tokom ovog perioda ishrana nam je pojačana, a hrana teža. Međutim ovako visoko kalorična i bogata trpeza može naneti štetu vašem organizmu. Ishrana bogata solju, mašću i šećerima povećava nivo glukoze, insulina, ali i broj slobodnih radikala! Vaš metabolizam nije jedini krivac za nastajanje slobodnih radikala, već su za to odgovorni i lekovi, radijacija, peseticidi, dim cigareta i ostali zagađivači.

Šta su zapravo slobodni radikali?

Slobodni radikali su zapravo nestabilni molekuli ili atomi koji mogu da štete vašem organizmu. Stvaraju se kada atomi ili molekuli dobiju ili izgube elektrone što dovodi do pojave elektrona koji nemaju formiranu vezu.

Ali zašto uopšte pričamo o slobodnim radikalima?

Slobodni radikali sudaraju se sa našim ćelijama pokušavajući da „ukradu“ njihove elektrone, a same ćelije, čiji elektron preuzmu, prestaju da vrše svoje normalne funkcije. Ako ste mladi i vodite računa o svojoj ishrani, niste pušač i niste previše izloženi  zagađivačima i radijaciji, velike su šanse da nećete primetiti njihov uticaj. Međutim, samo starenje utiče na vaš odbrambeni mehanizam koji se bori protiv slobodnih radikala.

Slobodni radikali napadaju ćelije, tako, ako napadnu ćelije nekog organa onda taj organ vremenom neće valjano vršiti svoju funkciju. Na ovaj način, mogu doprineti razvijanju raznih ozbiljinijh bolesti, pa čak i razvoju kancera. Još jedan od primera kako slobodni radikali utiču na naše ćelije jeste da napadaju kolagen, ili same ćelije naše kože, i dolazi do formiranja bora.

Dakle, govorimo o njima zbog toga što se velika izloženost slobodnim radikalima dovodi u vezu sa hroničnim bolestima, kancerom i ometenom funkcijom organa; a postoje mere koje se mogu preduzeti kako bi se izbegao njihov uticaj na naše telo.

Kako se suprotstaviti slobodnim radikalima?

Ishrana, ishrana, ishrana

Važno je obratiti pažnju na ishranu. Zdrava ishrana puna raznovrsnog povrća i voća može smanjiti uticaj slobodnih radikala. Potrebno je unositi dosta vitamina C, beta-karotena, selena i vitamina E. Objedinjeni naziv za njih jeste antioksidansi. Antioksidansi sadrže jedinjenja koja neutralizuju slobodne radikale. Na taj način oni ne dozvoljavaju slobodnim radikalima da utiču na ostale ćelije našeg organizma. Njihovi nivoi najviši su u hrani koja vodi poreklo od biljaka. Međutim, uz to važno je održavati odgovarajući unos kalorija i imati makar minimalnu fizičku aktivnost.

Takođe, veoma je bitno paziti da ne unosimo hranu koja ima visok glikemijski indeks. Šta to znači? Pa, potrebno je smanjiti procenat rafinisanih ugljenih hidrata i šećera.

Pored toga, pametno je ograničiti udeo mesnih prerađevina i slanine u ishrani. Svi oni sadrže konzervans koji može uticati na povećanje slobodnih radikala.

Koje savete još imamo?

Nemojte koristiti ulje i mast više puta prilikom kuvanja. Masti oksidiraju, a njihovim ponovnim korišćenjem pune se slobodnim radikalima.

Alkoholna pića su, takođe, vaš neprijatelj u ovoj borbi! Pored toga što su visoko kalorična, alkohol može da poveća broj slobodnih radikala u vašem organizmu. Zato, ukoliko pijete, budite, kao i u svemu, umereni.

Uzmite malo orašastih plodova! Ima ih na pretek tokom cele godine. Naročito dobar u ovom smislu jeste indijski orah.

A suplementi?

Sa užurbanim stilom života kakav svi vodimo, ponekad je teško voditi računa o tome koliko precizno i čega unosimo u svoj organizam. Samim time, nekada je zaista teško dostići ciljani dnevni unos onih vitamina i antioksidanasa koji su nam potrebni. Tu značajnu ulogu mogu odigrati suplementi. Možete da koristite suplemente koji su bogati antioksidansima, vitaminom C, vitaminom E, selenom, cinkom…

Na samom kraju, naravno, brinite o sebi! Odvojite vreme i za jedan lep i topao zeleni čaj u društvu dobre knjige ili serije! Unećete polifenole koji se bore protiv slobodnih radikala, a sve to uz opuštanje i uživanje.

Podeli ovaj članak