Uticaj sunca na kožu i nega kože tokom izlaganja sunčevim zracima

Leto smo najzad dočekali i u punom je jeku, međutim, dok uživamo u svim njegovim blagodetima, moramo imati u vidu da je ovo najizazovnije godišnje doba za kožu lica. Dokazano je da visok nivo sunčeve radijacije ima pogubne efekte na zdravlje i izgled kože. Ipak, veliki broj nas uživa u letnjim aktivnostima, za vreme kojih smo pojačano izloženi direktnom sunčevom zračenju. Stoga je važno na adekvatan način tretirati kožu pre ali i tokom izlaganja suncu, preparatima koji će nam dozvoliti da uživamo u sunčevim zracima uz očuvanje barijere i zdravlja kože.

Koža pamti…

Iz tog razloga je, u letnjem periodu, svakodnevna briga o njoj jako važna. Češće izlaganje suncu, zahteva posebnu negu. Izbegavanje nege tokom leta može dovesti do nepopravljivih posledica. Koliko je važno pravilno koristiti odgovarajući zaštitini faktor, toliko je važna i nega kože posle sunčanja. Sve zajedno je presudno za ujednačeno lep ten i zdravu kožu.

Prekomerno i dugotrajno zlaganje suncu dovodi do tamnjenja kože, njenog isušivanja, perutanja, a vrlo često i do pojave tamnih fleka. Mogu se pojaviti nove bore, a već stečene postati prilično upadljive. Ovakve promene su posledica štetnog delovanja sunčevih zraka, koji oštećuju DNK kože. Time postaju ugrožene vitalne funkcije ćelija, što dalje dovodi do smanjene proizvodnje kolagena i elastina u koži. Oštećene ćelije se teško obnavljaju, te je koži, nakon izlaganja suncu, neophodna dodatna nega koja podrazumeva vraćanje balansa vlažnosti i masnoća u koži i tretiranje nastalih promena i oštećenja.

Intenzivnija hidrantna nega posle sunčanja pomaže koži da se regeneriše. Preparati namenjeni koži nakon sunčanja omogućavaju joj da povrati elastičnost, rashlađuju i umiruju je. Ovi preparati bazirani su uglavnom na neiritativnim biljnim uljima i ekstraktima, aloji, termalnim vodama, bez parfema su i alkohola, hranljive, nemasne i nelepljive teksture.

Kako sunce utiče na kožu?

UV zraci utiču na imuni sistem kože, dovodeći o hroničnog solarnog oštećenja i fotostarenja kože (prevremeno starenje kože zbog  prekomernog hroničnog  izlaganja sunčevom zračenju koje se karakteriše posebnim fizičkim znacima i razlikuje se od fiziološkog starenja kože). Tolerancija prema izlaganju sunčevom zračenju zavisi upravo od količine melanina u koži i genetske predispozicije.

Na osnovu reakcije na sunčevo zračenje nakon prvog 30-minutnog izlaganja sunčevom zračenju tokom leta i mogućnosti  tamnjenja kože razlikujemo 6 tipova kože:

tip 1 –  lako izgori, nikada ne pocrni
tip 2 – obično lako izgori i minimalno potamni
tip 3 – umereno gori, postepeno tamni
tip 4 – minimalno izgori, uvek potamni
tip 5 – retko izgori i intenzivno potamni – osobe sa tamnijom kožom
tip 6 – nikada ne izgori, crnci

Koža koja je godinama hronično izlagana sunčevom zračenju ima karakterističan izgled sa fizičkim znacima koji se označavaju kao dermatohelioza ili heliodermatitis. U osnovi većine kliničkih znakova oštećenja kože izazvanog hroničnom izlaganju sunčevom zračenju je elastozna degeneracija derma. Najvažniji fizički znaci hroničnog solarnog oštećenja kože su zagasito žuta (“bolesna” boja) kože, solarna purpura (nalik modricama koje nastaju posle najmanjih trauma ), trokraki (zvezdasti) ožiljci, solarni lentigo, telangiektazije i crvena prebojenost obraza, plitke i duboke bore i brazde zbog sile gravitacije i gubitka elastičnosti i čvrstine kože. Takođe izražena je suvoća i gruba tekstura kože i uvećanje lojnih žlezda.

Često čujemo da je obavezno korišćenje krema za sunčanje. Međutim, uvek se o tome govori tek kada dođe letnji period. Takođe, kada su u pitanju kreme za sunčanje uvek se pominu SPF faktori, UVA i UVB zračenje.

Šta su zapravo UV zraci?

Postoji mnogo različitih vrsta zraka prisutnih u sunčevoj svetlosti. Sunčevo zračenje može se podeliti prema spektru talasne dužine na:

  • infracrveno zračenje koje je odgovorno za osećaj toplote
  • vidljivo zračenje i
  • ultravioletno – UV zračenje.

Zraci koji najviše štete našoj koži nazivaju se ultraljubičastim (UV) zracima. Ultraljubičaste zrake ne možemo da vidimo, jer imaju kraće talasne dužine od svetlosti koja je vidljiva ljudskim okom.

Postoje tri vrste ultraljubičastih zraka koje dosežu površinu zemlje – UVB, UVA i UVC zraci koji se absorbuju u ozonskom omotaču:

  1. UVA zračenje, koje dovodi do tamnjenja kože, a zajedno sa UVB zračenjem dovodi do nastajanja opekotina i fotostarenja kože i stvaranja bora. UVA zračenje može, pri primeni nekih lekova kao što su psoraleni, antiobiotik (doksiciklin), sulfonamidi i neki drugi lekovi, da dovede do težih fototoksičnih reakcija koje se manifestuju kao opekotine
  2. UVB zračenje uzrokuje pre svega eritem (crvenilo) i opekotine, kao i tamnjenje kože. Hronično izlaganje dovodi do prevremenog starenja kože
  3. UVC zračenje najvećim delom se absorbuje u ozonskom omotaču. Deluje baktericidno, može da uzrokuje blage oblike konjunktivitisa ili opekotina, a koristi se za germicidne lampe u operacionim salama.   

Oko dve trećine ukupnog sunčevog zračenja u toku dana dođe do zemljine površine u periodu od 10 do 14 h. U podne, odnosno, sredinom dana najvećim delom zračenje je UVA spektra 90%, a 10% UVB. Oblačnost može da smanji ukupnu količinu sunčevog zračenja za 50%, a 50% UV zraka prolazi kroz vodu. Sneg i led reflektuju 80% sunčevog zračenja, dok pesak reflektuje 20%, a trava 2,5% UV zračenja. Prozorska stakla mogu štititi od UVB zračenja, ali ne i od UVA zraka.

UV indeks predstavlja stepen opasnosti od UV zračenja. Izražava se u brojkama i bojama. Stepen opasnosti od UV zračenja za vedar dan sredinom leta:

  • Velika opasnost (UV indeks veći od 11) – od 12 do 14 h, ekstremno visok nivo zračenja, obeležava se ljubičastom bojom,
  • Visoka opasnost (UV indeks 7-10) – od 10 do 12 h ujutru i od 14 do 16 h popodne, obavezno je izbegavanje boravka na suncu tokom najtoplijih sati, nošenje majice, šešira i zaštita kože odgovarajućim preparatima, obeležava se crvenom bojom,
  • Umerena opasnost (UV indeks 4-7) – od 8 do 10 h sati ujutru i od 16 do 18 h popodne, potrebno je biti u hladu i nositi šešir, ali i koristiti adekvaktna sredstava za zaštitu kože, označava se žutom i narandžastom bojom,
  • Mala opasnost (UV indeks manji od 4) – rano ujutru i kasno popodne kada ne postoji nikakva opasnost, označava se zelenom bojom.

Štetne posledice sunčevog zračenja na koži nastaju, pre svega, izlaganjem ultravioletnom (UV) spektru sunčevih zraka uz napomenu da i infracrveno zračenje značajno doprinosi solarnom oštećenju i starenju kože. Trebalo bi imati u vidu da se približno 80% izlaganja sunčevom zračenju u toku čitavog života odigra u toku brojnih i kratkih izlaganja bez namere da se potamni. Štetno dejstvo UV zračenja je prisutno i pri dozama koje ne izazivaju eritem (crvenilo), svakoj pigmentaciji kože indukovanoj UV zracima prethodi oštećenje DNK, izlaganje suncu se računa od rođenja obzirom na kumulativno dejstvo sunčevog zračenja na kožu. Zabrinjavajuća je činjenica da je veliki broj ljudi, posebno mladih, koristio a i danas koristi usluge salona sa veštačkim izvorima UV zračenja – solarijumi.

Kako se zaštititi?

Osnovna i najefikasnija mera prevencije hroničnog oštećenja kože nastalog izlaganjem sunčevom zračenju je izbegavanje izlaganja i upotreba zaštitnih mera i sredstava, pre svega odgovarajuće odeće i preparata za lokalnu primenu sa sposobnošću apsorpcije UV zraka.

Zaštita kože od oštećenja koje UV zraci mogu izazvati obuhvata zaštitnu odeću, zaštitne naočare i sočiva, preparate za lokalnu primenu za apsorpciju UVA i UVB zračenja (preparati sa odgovarajućim fotoprotektivnim faktorom zavisno od uzrasta i tipa kože, koji treba da sadrže supstance za hemijsku i fizičku zaštitu od sunčevog zračenja, kao i da se nanesu u dovoljnoj količini za svaki deo tela uz ponovno nanošenje nakon dužeg boravka u vodi ili intenzivnijeg znojenja), ograničenje izlaganja sunčevom zračenju oko podneva tj. od 10 do 16 č, izbegavanje korišćenja solorijuma kao izvora UV zračenja -solarijumi, upotreba kozmetskih preparata sa sredstvima za apsorpciju UV zračenja, lokalnu terapiju i hirurške metode u cilju rejuvenacije (“podmlađivanja”) sunčevim zračenjem oštećene kože, kao i zdravstveno prosvećivanje i prevencija, organizovane kampanje ranog otkrivanja tumora kože (samopregled kože i posete dermatologu u slučaju pojave asimetrije postojećih pigmentnih lezija, nepravilnih ivica, povećanje mladeža kratkom periodu, povećanje mladeža iznad nivoa kože koji do skoro bio u ravni kože, pojava novih pigmentnih lezija).

U sunčevoj svetlosti ima skoro 500 puta više UVA zraka nego UVB zraka. Zbog toga je, pored zaštite kože od uticaja UVB zraka, veoma važna i zaštita od štetnih efekata brojnijih UVA zraka. Tradicionalni hemijski proizvodi za zaštitu od sunca uspešnije blokiraju UVB zrake od UVA zraka. Zato je od presudne važnosti da potražimo reči „široki spektar“ na deklaraciji proizvoda. Te reči znače da krema sadrži sastojke koje nas mogu zaštititi od UVA, kao i UVB zraka, tako što stvaraju hemijsku barijeru koja apsorbuje ili odbija UV zračenje pre nego što oštete kožu.

Šta znači faktor zaštite od sunca u kremama za sunčanje?

Sun Protection Factor na engleskom SPF je skraćenica od faktor zaštite.  Broj koji stoji uz ovu skraćenicu označava koliko puta duže možemo ostati na suncu u odnosu na vreme koje bismo mogli provesti na suncu bez zaštite. U idealnom slučaju, faktor SPF 30 bi trebalo da nas štiti od negativnog uticaja sunca 30 puta duže nego kada ne nanesemo kremu za sunčanje.

Postoji zabluda da se SPF odnosi na vreme izlaganja suncu. Na primer, mnogi veruju da im, ako izgore na suncu u toku jednog sata, zaštitno sredstvo za zaštitu od sunca sa SPF 15 omogućava da ostanu na suncu 15 sati (tj. 15 puta duže) a da ne izgore. Međutim, ovo mišljenje nije tačno, jer SPF nije direktno povezan sa vremenom izlaganja sunčevoj svetlosti, već sa količinom izloženosti suncu. Dakle, veći faktor se odnosi na snažniju zaštitu od sunca. Ono što se zapravo dešava jeste da sa SPF 15 faktorom 7% UVB zraka dopire do naše kože, sa SPF 30 faktorom, samo 3% UVB zraka, dok sa SPF 50 količina zraka je 2%. Naizgled ovo predstavlja malu razliku dok ne shvatimo da SPF 30 propušta 50% više UV zračenja. Dakle, nijedan zaštitni faktor, pa ni SPF 100+ neće pružiti 100% zaštitu od UV zračenja.

Ali …

Ovi podaci su precizni samo ukoliko se pravilno koriste sredstva sa zaštitnim faktorima, kao i kada su uslovi savršeni tj. laboratorijski. U stvarnom životu, proizvodi sa vrlo visokim zaštitnim faktorom često stvaraju lažni osećaj sigurnosti. Ljudi koji ih koriste imaju tendenciju da ostanu na suncu mnogo duže, preskaču ponovno mazanje kreme ili ne traže hlad. Zbog toga oni na kraju pretrpe više UV oštećenja, što naravno poništava svrhu nanošenja kreme za sučanje.

Na šta je još potrebno da obratimo pažnju?

U slučaju kreme za sunčanje, aktivni sastojci su ti koji nas štite od štetnih UV zraka. Naravno u kremama za sunčanje nalaze se i neaktivni sastojci kao što su voda ili ulja. Evo prihvatljivih aktivnih sastojaka: aminobenzoinska kiselina, avobenzon, cinokat, dioksibenzon, homosalat, meradimat, oktokrilen, oktinoksat, oktisalat, oksibenzon, padimat O, ensulizol, sulisobenzon, titanijum dioksid, trolamin salicilat i cink oksid. Izbegavajte kreme koje sadrže retinil palmitat ili oksibenzon, jer mogu izazvati reakcije koje mogu da štete vašem zdravlju.

Preporuke za adekvatno ponašanje prilikom izloženosti sunčevim zracima i pravilno nanošenje krema za sunčanje

  • Potrebno je da izbegavamo izlaganje suncu između 10 i 16 h, sunčevi zraci su najjači tokom ovih sati, te je najpametnije da ograničimo vreme boravka na suncu,
  • Koristiti kreme za sunčanje širokog spektra, protiv ultraljubičastog A (UVA) i ultraljubičastog B (UVB) zračenja,
  • Utrljati dovoljnu količinu na čitavo telo 30ak minuta pre izlaganja suncu, ne zaboraviti nožne prste i stopala, uši i vrat, dlanove, tabane i druga teško dostupna mesta pazuhe (zadnji deo vrata do početka kose, kapke i gornji unutrašnji deo ruku); tako će koža imati dovoljno vremena da je upije, pre izlaganja sunčevim zracima,
  • Najbolje da kremu nanesete kad ste goli, skinite se pred ogledalom u kojem vidite celo telo,
  • Usne su ostetljivije na UV zračenje, pa je važno i njih zaštititi; potrebno je koristiti balzam za usne sa zaštitnim faktorom i nanosite ga ponovo kad god je to potrebno, čak češće nego kremu za sunčanje,
  • Nemojte štedeti kremu za sunčanje, potrebno je dobro je utrljati, čak i ako na proizvodu piše da je dovoljno namažeti je bez utrljavanja; čašica za rakiju je prava mera količine preparata potrebne za celo telo,
  • Ponovo se mazati na svaka dva sata, naročito posle intenzivnog znojenja, kupanja ili brisanja peškirom; iz tog razloga bolja opcija je da krema za sunčanje bude vodooporna,
  • Nemojte kremu za telo stavljati i na lice, već je bolje nabaviti odgovarajuću kremu za osetljivu kožu lica; postoji razlika između krema za sunčanje za lice i za telo; kreme za lice su blaže, izazivaju manje iritacija i ne utiču na stvaranje bubuljica,
  • Ukoliko imate kožu svetlijeg tona, potrebno je koristiti SPF od najmanje 30,
  • Kada je reč o mališanima, i za njih je bitno da im nanesemo kremu za sunčanje sa zaštitnim faktorom 50. Na lice i zadnji deo ruku potrebno je naneti naročito obilat sloj; Američka akademija za dermatologiju preporučuje da se ne koristi krema za sunčanje kod dece mlađe od 6 meseci, ali je zato potrebno da budu u hladu i hidratizovani,
  • Ultraljubičastom zračenju možete biti izloženi čak i kad ne vidite sunce, što znači da 80% ultraljubičastog zračenja prodire i kroz oblake, pa zato ne bi trebalo da budete nezaštićeni takvim danima; mažite se i po oblačnom vremenu,
  • Zatamljeni prozori blokiraju sunčeve zrake, ali ne i UV zračenje; dakle, potrebno je nanošenje kreme za sunčanje i dok se vozite kolima,
  • Suncobran na plaži ne pruža zaštitu jer 34% UV zraka prodire kroz njega, pesak i voda reflektuju štetne zrake; zato je potrebno zaštititi se čak i u hladu.

Šta ako izgorimo?

Ponekada opekotine od sunca mogu biti “blaže”, te se naše telo može oporaviti od njih kroz dva do tri dana ljušćenjem kože koja je izgorela.

Međutim, intenzivno, ponavljano izlaganje UV zracima koje rezultira opekotinama od sunca povećava rizik od drugih oštećenja kože poput tamnih ili obojenih mrlja, grube i suve ili naborane kože. Tada može doći i do pojave finih crvenih vena na obrazima, nosu i ušima, smanjenja snage i elastičnosti kože usled slabljenja vezivnog tkiva i pojave pega.

Takođe, ovakvo izlaganje povećava rizik od karcinoma kože – melanom, ali i prekancerozne lezije.

Izlaganje suncu bez zaštite povećava rizik zbog toga što štetni sunčevi zraci mogu da oštete DNK ćelija kože. Zbog toga, opekotine od sunca u detinjstvu i adolescenciji mogu povećati rizik od razvoja melanoma kasnije tokom života.

Da zaključimo, sve promene i bolesti kože nastale pod uticajem sunčevih zraka se manje ili više leče bez značajnijih posledica za zdravlje, osim melanoma, zloćudnih tumora kože. Naime, učestalost melanoma se neprekidno povećava i broj obolelih od ove vrste zloćudnog tumora je najveći tamo gde je UV zračenje pojačano. Ova vrsta tumora se razvija iz mladeža i ako se ne otkrije na početku, vrlo brzo se rasejava po organizmu. Može se pojaviti na vidljivim i skrivenim delovima kože, koji nisu bili izloženi suncu, čak i na sluznicama. Ako ste po povratku sa letovanja primetili flekice na licu i telu, trebalo bi da znate da je to najverovatnije posledica velikog UV zračenja, ali i vašeg preteranog i neopreznog izlaganja sunčevim zracima. Ipak, promene na koži u vidu pigmentacija i flekica ne znače nužno da ste izloženi riziku od dobijanja nekog kožnog ili drugog oboljenja. U slučaju bilo kakve promene na koži izuzetno je važno što pre se javiti dermatologu!

Koža je najveći organ čoveka. Zato je važno negovati kožu, nemojte dozvoliti da zapustite svoju kožu i bolesti kože. Našem telu neophodni su sunčevi zraci kako bi podstakli proizvodnju vitamina D, važnog za funkcionisanje celog organizma. Zato, zaštitite svoju kožu i bezbedno se sunčajte u periodima dana kada je to bezbedno jer je jako bitno da brinite o sebi vodeći računa o svojoj koži. Nanosite kremu za sunčanje obilno i često bez obzira na to da li ste na letnjem odmoru ili u gradskoj šetnji.

Izvori:
https://www.skincancer.org/blog/ask-the-expert-does-a-high-spf-protect-my-skin-better/
https://www.fda.gov/about-fda/center-drug-evaluation-and-research-cder/sun-protection-factor-spf
https://www.fda.gov/drugs/understanding-over-counter-medicines/sunscreen-how-help-protect-your-skin-sun
https://www.nhs.uk/live-well/healthy-body/sunscreen-and-sun-safety/
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/sunburn/symptoms-causes/syc-20355922
https://uihc.org/health-topics/what-difference-between-uva-and-uvb-rays
http://www.vma.mod.gov.rs/sr-lat/lekarski-saveti/uticaj-suncevog-zracenja-na-kozu
https://www.stetoskop.info/zdravlje-i-lepota/pravilno-nanosenje-kreme-za-suncanje

Podeli ovaj članak