Imunitet caruje snagom zdravlja

Naš imuni sistem se sastoji od pojedinačnih ćelija i proteina, kao i od čitavih organa, i organskih sistema koji obuhvataju kožu i sluzokožu, ali takođe i organe limfnog sistema. Imuni sistem vodi detaljnu evidenciju o svakom patogenu koji je ikada uspeo da prođe kroz složene mehanizme odbrane kako bi mogao brzo da ga prepozna i uništi, ako ponovo uđe u telo. Kada dođe do nepravilnosti u radu imunog sistema, to onda može dovesti do razvitka alergija, imunodeficijencije i autoimunih poremećaja. Sastoji se od jedinstvenih organa, ćelija i biohemije kojim se bori protiv infekcija koje su konstatna pretnja po naš organizam. Glavni delovi imunog sistema koji se aktivno bore su: bela krvna zrnca, antitela, limfni sistem, sistem komplementa, slezina, timus i koštana srž. Ključni primarni limfoidni organi imunog sistema su timus i koštana srž, a sekundarni limfna tkiva kao su slezina, krajnici, limfni sudovi, limfni čvorovi, koža i jetra.

Žašto je limfni sistem važan?

Limfni sistem je deo cirkulatornog sistema, koji se sastoji od mreže kanala koji se nazivaju limfni sudovi koji nose bistru tečnost nazvanu limfa, jednosmerno prema srcu. Limfni sistem ima višestruke međusobno povezane funkcije uključujući transport belih krvnih zrnaca do i iz limfnih čvorova, i transport ćelija koje predstavljaju antigen gde se stimuliše imuni odgovor. Sam limfocit je vrsta belih krvnih zrnaca, a tri glavne vrste limfocita su T ćelije, B ćelije i prirodne ćelije ubice. T ćelije (ćelije timusa) i B ćelije (ćelije izvedene iz burze) su glavne ćelijske komponente adaptivnog imunološkog odgovora. Limfni čvorovi su široko raspoređeni po našem telu, uključujući pazuh i stomak, povezani su limfnim sudovima i imaju funkciju svojevrsnih garnizona B, T i drugih imunih ćelija. Limfni čvorovi kreirani u svrhu zamke za patogene čestice jako su važni za pravilno funkcionisanje čitavog imunog sistema.

Koji još organi zaduženi za očuvanje zdravlja trebaju našu pomoć?

Koštana srž je meko, želatinasto tkivo koje se nalazi u medularnim šupljinama, odnosno unutar kostiju. Postoje dve vrste koštane srži, a to su: crvena i žuta srž. Koštana srž svakodnevno stvori oko 200 milijardi novih krvnih ćelija. Većina krvnih ćelija potiče upravo iz koštane srži. Većina crvenih I belih krvnih zrnaca krvnih pločica se stvara u crvenoj koštanoj srži. Žuta koštana srž stvara masnoće, hrskavicu i kost. Koštana srž stvara i oslobađa više belih krvnih zrnaca kao odgovor na infekciju, a više trombocita kao odgovor na krvarenje.

Timus ili grudna žlezda nalazi se u grudima, iza grudne kosti, u gornjem delu grudnog koša, ispred uzlazne aorte, velikog krvnog suda koji dolazi iz srca. Grudna žlezda predstavlja centralni organ limfnog sistema i igra ključnu ulogu u imunitetu čoveka s obzirom na to da stvara imunološke ćelije. Njena primarna funkcija je sazrevanje T ćelija ili T limfocita. To su bela krvna zrnca odgovorna za borbu protiv infekcija. Osim toga, timus proizvodi niz hormona. Neki od njih, poput timulina i timozina, regulišu proizvodnju imunoloških ćelija. Timus je bitan deo imunološkog sistema. Bez ove žlezde, imunološki sistem ne može pravilno da funkcioniše.

Slezina je po strukturi slična velikom limfnom čvoru i deluje prvenstveno kao filter za našu krv. Ona sintetiše antitela i uklanja bakterije putem cirkulacije krvi i limfnih čvorova. U toku razvoja embriona slezina proizvodi i bela i crvena krvna zrnca. Međutim, po rođenju ovu funkciju preuzima koštana srž, a aktivnost slezine se ograničava na proizvodnju izvesnih vrsta belih krvnih zrnaca i uništavanje starih, istrošenih crvenih krvnih zrnaca. Slezina nadzire, uništava i skladišti crvena krvna zrnca. Uz to, slezina je sastavljena iz dve vrste tkiva, crvene i bele mase. Bela masa služi za borbu protiv infekcija, a crvena uklanja nepoželjne materije. Bela masa je najveći organ limfoidnog sistema.

Krajnici su takođe limfoepitelna tkiva koja se nalaze u blizini orofarinksa i nazofarinksa. Krajnici i adenoidi (treći krajnik), koji se nalaze u grlu, deo su imunološkog sistema čoveka. Oni su prva linija odbrane tela od mikroba, koji izazivaju bolesti i koji ulaze kroz usta ili nos. Krajnici i adenoidi odgovorni su za aktiviranje belih krvnih zrnaca, koji pomažu telu da se bori protiv infekcija. Krajnici su dve okrugle kvržice na desnoj i levoj strani zadnjeg dela grla, a adenoidi ili faringealni krajnici su žlezde smeštene visoko u grlu i iza nosa.

Jetra je jedan od najvažnijih organa koji u telu reguliše hemijske reakcije. Sve njene funkcije nije moguće nabrojati ali neke od njih su:

  • Čuvanje šećera i regulisanje količine šećera u krvotoku,
  • Neutralisanje toksičnih i štetnih sastojaka u organizmu,
  • Korišćenje masnih naslaga,
  • Proizvodnja supstanci potrebnih za koagulaciju krvi,
  • Proizvodnja žuči i žučnih soli,
  • Stvaranje i čuvanje supstanci važnih za tvorbu crvenih krvnih zrnaca i drugih komponenata krvi.

 

Jetra, kao organ, od vitalnog je značaja za metaboličke funkcije tela i imuni sistem. Bez funkcionalne jetre čovek ne može preživeti. U poređenju sa ostatkom tela jetra ima značajnu količinu krvi koja protiče kroz nju. Procenjuje se da je u svakom trenutku 13 % krvi tela u jetri. Koliko je jetra važan organ, govori činjenica da jetra ima veliku ulogu u stvaranju imunog sistema za borbu protiv infekcije stvarajući proteine odgovorne za zgrušavanje krvi, “uklanjanju” starih i oštećenih crvenih krvnih zrnaca i skladištenju dodatnog šećera u krvi kao glikogena.

Koža je jedan od najvažnijih i najvećih organa u telu, jer zauzima veliku površinu, što je čini najizloženijom spoljašnjim faktorima, delujući tako kao anatomska barijera od patogena i oštećenja. Koža je vitalna za naše opšte zdravlje i dobro osećanje. Pored toga što deluje kao prva linija odbrane tela od bakterija i virusa, zdrava koža održava i ravnotežu tečnosti i pomaže u regulaciji telesne temperature. Veoma je osetljiva, prepoznaje najblaži dodir kao i bol. Stalno promenljiv, dinamičan organ, koža se sastoji od tri glavna sloja – epidermisa, dermisa i potkožnog tkiva – od kojih je svaki sačinjen od nekoliko podslojeva. Kao spoljni sloj koji možemo da vidimo i dodirnemo, epidermis nas štiti od toksina, bakterija i gubitka tečnosti. Sastoji se od 5 podslojeva keranocitnih ćelija.

Zašto je dodatna zaštita važna?

A-LIXIR®400 PROTECT pomaže u jačanju imunog sistema kod zdravih i imunokompromitovanih osoba pomoću visoke doze snažnih polifenola ekstrahovanih iz jedinstvenog ploda sibirske aronije. Zdrave osobe mogu koristiti ovaj prirodni preparat preventivno, kao podršku u očuvanju imunoloških snaga organizma u borbi protiv oksidativnog stresa kako bi očuvali zdravlje kardiovaskularnog sistema i metaboličkih funkcija jetre. Takođe, A-LIXIR®400 PROTECT je prva pomoć kod stanja anemija i dijabetesa, zato je ovaj prirodni preparat ključan u uspostavljanju i očuvanju imuniteta i celokupnog zdravlja.

Briga o sebi podrazumeva preduzimanje konkretnih radnji za očuvanje ili poboljšanje sopstvenog zdravlja. Naš imuni sistem ima specifičnu organizaciju koja je kreirana tako, da na najbolji mogući način spreči patogene čestice da penetriraju i ugroze ovaj jedinsveni mehanizam zaštite, sprečavajući neželjene ishode po zdravlje čoveka. Naš imuni sistem u svakom trenutku ima jako puno neprijatelja koji prete našem zdravlju i zato mu je potrebna snažna podrška pri odbrani. Jedino preparat             A-LIXIR®400 PROTECT naučno dokazano ima snažan uticaj na dugoročnu izgradnju imunog sistema. Moćno antioksidativno i protivupalno dejstvo preparata sve više se pokazuje kao ključan saveznik u borbi protiv virusa i infekcija.

Više o preparatu A-LIXIR® 400 PROTECT, moćnim polifenolima, kao i izgradnji I očuvanju imuniteta možete pročitati u nekom do naših prethodnih blog tekstova:
A-LIXIR®400 PROTECT
Alixir 400 PROTECT: Prirodni čuvar vašeg zdravlja!
POLIFENOLI: TAJNA JAKOG IMUNITETA
Moćni polifenoli iz aronije u borbi protiv (COVID-19) pandemije i metaboličkog sindroma
ALIXIR 400 PROTECT – JAK ANTIOKSIDATIVNI ZAŠTITNIK
Okisdativni stres “tihi ubica” 21.veka
Imuni na godine i okruženje!
Metabolički sindrom: posledica načina života

Podeli ovaj članak